Poslovne vesti - Slovenija

Ukupni promet s gotovo 506 milijuna eura porastao je za 53 posto u odnosu na 2023. godinu. Burza je vrlo zadovoljna godinom.

Indeks SBI TOP dosegao je na kraju današnjeg trgovanja, posljednjeg u ovoj godini, 1666,60 bodova i tako bio 33 posto viši nego na kraju posljednjeg trgovinskog dana u 2023. godini.

Najvišu vrijednost dosegnuo je 16. srpnja, kada je dan završio na 1.693,57 bodova, a najnižu vrijednost 3. siječnja, kada je zaključna vrijednost iznosila 1.249,14 bodova, zabilježen je krajem godine na Ljubljanskoj burzi.

U međuvremenu je indeks SBITOP TR, koji uključuje i isplate dividende, porastao 42,1 posto i na kraju godine zabilježio vrijednost od 2394,06 bodova.

Ukupni promet na Ljubljanskoj burzi ove je godine dosegao 505,6 milijuna eura, što je 53,1 posto više nego 2023. Bez ograničenja, promet se zaustavio na 464,9 milijuna eura, što je 58,3 posto više nego u prethodnoj godini.

Najveći dio prometa ostvaren je dionicama, i to 485,1 milijun eura. Slijede trezorski zapisi sa 13,3 milijuna eura, obveznice sa 6,7 milijuna eura i strukturirani proizvodi s 0,6 milijuna eura prometa. U sklopu održavanja likvidnosti svim instrumentima ostvareno je 81,4 milijuna eura prometa.

Dionice Krke i prošle su godine bile najtrgovanije dionice s 156,8 milijuna eura prometa bez paketa ili 33,7 posto ukupnog burzovnog prometa bez paketa.

Drugo mjesto pripalo je dionici NLB-a, odnosno za 152 milijuna eura, što je predstavljalo 32,7 posto ukupnog burzovnog prometa bez paketa. Neopterećene su bile treće dionice Cinkarne Celje sa 27,5 milijuna eura ili 5,9 posto ukupnog burzovnog prometa.

Vrijednost ukupne tržišne kapitalizacije tržišta dionica na kraju godine iznosila je 50,2 milijarde eura, što je 8,4 posto više nego na kraju 2023. Tržišna kapitalizacija vlasničkih instrumenata iznosila je 12 milijardi eura, što je za 30,9 posto. posto više nego na kraju 2023. Na kraju godine na burzi se trgovalo sa 62 instrumenta.

Ove godine u trgovanje na Ljubljanskoj burzi uvrštena je jedna dionica turističkog društva Relax, dva burzovna fonda (ETF), pet novih obveznica i 25 novih trezorskih zapisa.

"2024. godinom na burzovnom parketu možemo biti vrlo zadovoljni", napisao je upravitelj Ljubljanske burze, koja je inače u vlasništvu Zagrebačke burze.

Ujedno su spomenuli da je tjednik The Economist prije nekoliko dana objavio da Ljubljanska burza bilježi najveći godišnji rast burze među razvijenim zemljama.

Pritom su napisali da se, unatoč značajnom rastu tečaja, Ljubljanska burza i dalje može pohvaliti relativno vrlo visokim dividendnim prinosom, a prije svega, u odnosu na prethodnu godinu, likvidnošću i tržišni promet.

Podsjetili su i da je u veljači burza kotirala kao ja javne obveznice ili državne obveznice za građane, što je na tržište dovelo 5.659 novih ulagatelja odn novootvoreni računi za trgovanje.

Prvo tromjesečje obilježilo je i uspostavljanje održivog tržišta financiranja i uvjeta za uvrštenje alternativnih investicijskih fondova na Ljubljansku burzu, podsjetili su s burze. Organizirali su dva online webcasta i dvije investicijske konferencije za profesionalne ulagače, na koje su privukli i širok spektar međunarodnih ulagača.

U suradnji s partnerima iz financijske industrije nastojali su približiti tržište kapitala postojećim malim i novim potencijalnim investitorima redovitim tromjesečnim pregledima trgovanja te brojnim edukativnim događanjima – uživo i online.

U svjetlu pokušaja poticanja tržišta kapitala, pozdravili su prijedlog Ministarstva financija o uvođenju individualnih investicijskih računa, čime država želi potaknuti male ulagače na veće sudjelovanje na tržištu. Ljubljanska burza navedeni prijedlog ocjenjuje kao prijeko nužnu mjeru za oživljavanje slovenskog tržišta kapitala i snažno ga podržava.

Istovremeno, u 2024. godini došlo je i do promjena u upravi Ljubljanske burze. Na čelo burze 1. rujna došao je Marko Bombač koji je naslijedio Aleša Ipaveca.